Pola stoljeća pisanja o antičkoj baštini

Kad se početkom sedamdesetih prošloga stoljeća među malom grupom studenata Filozofskoga fakulteta u Zagrebu rodila ideja o pokretanju klasičnofilološkog časopisa, vjerojatno nitko od njih nije ni slutio kako će časopis opstati tolike godine i doživjeti pedesetu obljetnicu izlaženja. Nastao u krugu studenata ponajprije klasične filologije, ali i arheologije, lingvistike i povijesti, uz minimalna sredstva, maksimalnu volju, motivaciju i entuzijazam, časopis je zamišljen kao glasnik struke, mjesto koje okuplja stručnjake i zaljubljenike u antiku, ali i otkriva svo njezino bogatstvo onima koji o njoj ne znaju mnogo. Ime časopisa nametnulo se samo po sebi – Latina et Graeca – jer u njemu se govori upravo o latinskim i grčkim stvarima, a tijekom godina postao je jedini časopis u Republici Hrvatskoj posvećen ponajprije klasičnim jezicima, antičkoj kulturi i civilizaciji, a u novije vrijeme i hrvatskoj baštini latinskog jezika.

Časopis su pokrenuli studenti Filozofskog 1973.

Entuzijastički počeci

O samim počecima časopisa, od ideje do realizacije, najbolje je posvjedočio jedan od njegovih idejnih začetnika i osnivača, dugogodišnji glavni urednik i jedna od najzaslužnijih osoba što je časopis doživio 50. obljetnicu, Zlatko Šešelj: „Cijela je ideja potekla iz kruga studenata tada viših godina klasične filologije i srodnih struka okupljenih u neku vrstu neformalnog studentskog kluba nazvana Antika i mi. Oduševljeni, tu smo ideju prihvatili i mi, tadašnji brucoši zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Od početka su u cijeli projekt bili uključeni Bruna Kuntić-Makvić, Darko Novaković, Damir Salopek i pisac ovih redaka. A nad jezičnom korektnošću (a katkad i sadržajnom!) bdio je Dubravko Škiljan.

Prvim glavnim urednikom postao je Emilio Marin. Neke stroge hijerarhije ipak nije bilo – ta bili smo studenti poneseni emocijama i željom da otvorimo neke nove vidike! No prije no što smo časopis pustili u tisak, dali smo se u potragu za obvezatnim nakladnikom. Na preporuku Mladena Škiljana obratili smo se tada najintrigantnijem izdavaču u nas, Liberu, koji je osnovao uz Institut za znanost o književnosti Slavko Goldstein. I on je prihvatio da pod njegovim kišobranom – ali zapravo sasvim nezavisno, i sadržajno, i financijski – izlazi časopis Latina et Graeca. I uspjeli smo!

Otisnut u vrlo skromnim prilikama toga vremena u skriptarnici Sveučilišta (koja će doskora prerasti u tiskaru Sveučilišne naklade Liber) pojavio se 25. svibnja 1973. prvi broj časopisa. Bili smo silno ponosni, no trebalo je časopis i distribuirati. Časopis smo ponudili zagrebačkim knjižarama, a krenuli smo i u prodaju na fakultetu i u Klasičnoj gimnaziji.“ Od četvrtoga broja na mjesto glavnog urednika Latina et Graeca došao je Zlatko Šešelj, a članovi Redakcijskoga kolegija postaju Bruna Kuntić-Makvić, Emilio Marin, Darko Novaković, Olga Perić, Damir Salopek, Dubravko Škiljan, Vladimir Vratović i Zdeslav Dukat, koji prestaje biti članom od šestoga broja, dok ostali ostaju u istom sastavu sve do početka devedesetih godina. Tijekom desetljeća časopis se mijenjao, razvijao i napredovao, no ono što je zadržano od samih početaka njegova je struktura u nekoliko rubrika po kojima je časopis oblikovan i danas:

– Teme (u kojima se objavljuju kategorizirani radovi koji obrađuju nove znanstvene  spoznaje iz klasične filologije i srodnih područja)

– Prijevodi (dvojezični, latinsko-hrvatski ili grčko-hrvatski, prijevodi dotad neobjavljenih djela grčkih i rimskih autora)

–
I to je antika (rubrika kojoj je cilj popularizacija klasične filologije kroz najrazličitije teme)

– Dogodilo se (izvještaji sa stručnih skupova, natjecanja, seminara, kongresa i sl.)

– Prikazi i recenzije

– povremene rubrike In memoriam, Biblio­grafija

Sadržajno, časopis pokriva širok spektar tema u vez sa starogrčkim i latinskim jezikom obrađujući njihove morfološke, sintaktičke, leksičke i druge zanimljivosti, zatim povijest Grčke i Rima kroz važne događaje, slavne osobe, religiju, kulturu i umjetnosti, nadalje, recentna arheološka otkrića i prikaze bogate arheološke baštine, kao i suvremene prijevode temeljnih djela antičkoga svijeta, ali i hrvatskih latinista. Također, u časopisu se mogu pronaći osvrti na aktualnosti iz struke poput vječne problematike učenja klasičnih jezika u školama, kurikularnih reformi i slično.

Upoznavanje antičkih autora

S ponosom možemo navesti podatak da je tijekom pedeset godina u časopisu objavljeno više od 1200 različitih članaka. Impresivne su to brojke za naizgled malu i nevažnu struku kakvom se klasična filologija često percipira. Potaknuto je i rađanje biblioteke Latina et Graeca, niza dvojezičnih prijevoda grčkih i rimskih klasika. Prva objavljena knjiga, Katulove Carmina – Pjesme u prijevodu Dubravka Škiljana, tiskana je 1979. U sklopu biblioteke Latina et Graeca objavljeno je tako do danas gotovo osamdeset dvojezičnih prijevoda različitih autora: Apuleja, Aristofana, Aristotela, Cicerona, Demostena, Eshila, Filodema, Justina, Ksenofonta, Lukijana, Plinija Starijeg, Spinoze, Tacita, Ulpijana i brojnih drugih. U sklopu Radova objavljeno je dvadesetak stručnih knjiga koje su obradile teme poput rimskoga kalendara, transkripcije i adaptacije grčkih imena, rimske svakodnevice i religije, života cara Augusta, homerskoga pitanja i druge. Objavljen je i niz priručnika, temeljnih djela za poznavanje antike, a za mlađe uzraste i četiri slikovnice. Cjelokupan opus dostupan je na poveznici http://latina-et-graeca.hr/knjige/. Na taj se način nastoji široj javnosti ponuditi dotad nedostupna djela antičkih autora, ali i pokazati koliko se toga neotkrivena još skriva u ovome području.

Naslovnice su dizajnirali Nenad Dogan i Alfred Pal

Korice svih brojeva prvoga niza časopisa Latina et Graeca od 1. do 40. broja dizajnirao je akademski slikar Nenad Dogan, a osim što je svaki broj različit, posebne su i po tome što se svaki niz od deset brojeva tematski razlikuje od prethodnoga, što je koncept koji je časopis zadržao do danas, pa se tako na koricama nove serije, od broja 40, nalaze fotografije arheoloških nalaza antičke kulturne baštine pronađene na području Hrvatske, a pohranjene u fundusu Arheološkog muzeja u Zagrebu. Također, imali smo posebnu sreću i čast što je dvadesetak naslovnica biblioteke Latina et Graeca djelo cijenjenog slikara i grafičkog dizajnera Alfreda Pala.

Prolazile su godine, nizali su se novi članci, suradnici i brojevi, objavljivali su se novi prijevodi, broj pretplatnika je rastao, časopis je redovito izlazio dva puta godišnje, potkraj lipnja i krajem prosinca, no početkom devedesetih godina sve je stalo. Raspadom Jugoslavije i ratom koji je uslijedio lanci distribucije prekinuti su, i po onoj latinskoj Inter arma silent Musae, časopis se ugasio. Tako je 1993. objavljen posljednji svezak prvoga niza časopisa, i to kao dvobroj 39/40.

Nastavljena je objava dvojezičnih prijevoda, a učinjeni su i neki novi koraci, pa je tako 2006. osnovan Institut za klasične jezike i antičku civilizaciju Latina et Graeca, privatna ustanova pod čijom je kapom objedinjeno izdavanje časopisa i knjiga, ali i pokrenuto održavanje četiriju seminara za učenike osnovnih i srednjih škola na arheološkim lokalitetima diljem Hrvatske: u Starom Gradu na Hvaru, Split, Zadru i Bribirskoj glavici nedaleko Skradina.

Trenutno su objavljena 82 sveska Latina et Graeca

Osigurana budućnost časopisa

Godine 2019, nakon 75 objavljenih brojeva časopisa, dugogodišnje uredništvo odlučilo je kako je došlo vrijeme da se povuče i preda palicu mlađim snagama. Za glavnu urednicu časopisa izabrana je Tamara Tvrtković, a za članove uredništva Irena Bratičević, Jelena Marohnić, Tomislav Mokrović i Ana Pavlović, koji su nastavili dobro utabanim stazama prethodnika. Poseban naglasak stavljen je na digitalizaciju, pa su tako svi članci objavljeni u časopisu postali besplatno dostupni na Hrčku, portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (svi brojevi časopisa Latina et Graeca dostupni su na poveznici: https://hrcak.srce.hr/latinaetgraeca). To se pokazalo kao pun pogodak jer trenutno časopis broji više od pola milijuna jedinstvenih posjeta i preuzimanja članaka, što svjedoči o kvaliteti časopisa i interesu publike za sadržaj koji objavljujemo. Također, časopis je uvršten i u više međunarodnih baza (DOAJ, ErihPlus, Scopus) kako bi povećao internacionalnu vidljivost i relevantnost. Ono što posebno raduje konstantan je broj pretplatnika – fizičkih osoba, ali i škola, muzeja, fakulteta i knjižnica – kojih je oko dvije stotine, te novi radovi kolega iz Hrvatske i inozemstva koji redovito pristižu za objavu. Naravno, brojne su i prepreke, prvenstveno problem financija i nikad dostatnih sredstava državne i lokalne uprave potrebnih za tisak, honorare i slično, no unatoč tome nastoji se zadržati kvaliteta časopisa.

S 43. brojem časopisa tiskanim u lipnju 2023. trenutno su objavljena 83 sveska Latina et Graeca. U slavljeničkoj 2023. godini tom broju dodajemo i dva nova sveska, prvi tiskan potkraj svibnja, a drugi u prosincu. Kako bismo dostojno obilježili pola stoljeća postojanja, tijekom ove godine organiziramo i nekoliko prigodnih izložbi, promocija i skupova. Ponosni na sve što smo dosad postigli nastavljamo dalje s istim žarom uz vjeru i nadu da je ispred Latina et Graeca još mnogo, mnogo godina.